Zahvaljujući projektima koji potiču društveno poduzetništvo, novim „razgovorima” o društveno odgovornom poslovanju, uspješnim primjerima i pojedincima, zadrugama, udrugama, tvrtkama i drugima, društveno poduzetništvo postaje sve češća tema u javnosti te postaje popularno biti i društveno/ekološki/kulturno odgovoran u poslovanju. No, na društveno poduzetništvo se često gleda kao na nešto inovativno i lako se zaboravlja da su se principi društvenog poduzetništva razvili kroz povijest.  Zadruge i slična udruženja koja funkcioniraju na principima bliskima društvenom poduzetništvu formalno postoje više od 180 godina (u Hrvatskoj više od 150). Zadruga je važan gospodarski subjekt i često joj se pripisuju obilježja socijalnog poslovnog subjekta, što ona može, a i ne mora biti. Ipak, kroz zakonske okvire zadrugarstva, uređeni su svi elementi prepoznatljivosti društvenog poduzetništva te se na primjerima zadruga može i „učiti” o društvenom poduzetništvu i mogu služiti kao primjer i/ili inspiracija za društveno poslovanje.

Prva zadruga u Hrvatskoj osnovana je 1862. u Pitomači, a prva poljoprivreda zadruga 1864. na Korčuli. Zadrugarstvo se između dva svjetska rata uspješno razvija. U Hrvatskoj je nakon završetka Domovinskog rata bilo potrebno izraditi novi zakonski okvir te je 1995. donesen novi Zakon o zadrugama. Prema ovom zakonu zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. Zbog nedostataka, 2011. donesen je novi Zakon o zadrugama koji je regulirao prava i obveze osnivača novih zadruga, kao i usklađenje postojećih zadruga s novim Zakonom. Između ostalog, trebao pojednostavniti osnivanje zadruga, a broj osnivača podignut je s tri na sedam. Trenutni zakon o Zadrugama na snazi je od 1. siječnja 2020.

Većina zadruga u Hrvatskoj danas su poljoprivredne, te uglavnom broje do 15 članova. Često je potrebno umrežavanje i poslovanje po principima društvenog poduzetništva kako bi ostvarile svoje ciljeve. Osnovne zadružne vrijednosti na kojima svaka zadruga u Hrvatskoj treba temeljiti svoje poslovanje jesu: uzajamna pomoć, demokratičnost, pravednost, otvorenost i odgovornost. Zadružna načela su: briga o zajednici, suradnja među zadrugama, izobrazba, usavršavanje i informiranje , samostalnost i nezavisnost, gospodarsko sudjelovanje članova, demokratski  nadzor  u  rukama  članova te dobrovoljno i otvoreno članstvo.

Sličnosti društvenog poduzeća i zadruge vidi se u tome da sama svrha osnivanja zadruge jest ostvarivanje kako osobne, tako i zajedničke dobrobiti u skladu sa zakonom i pravilima koje su zadrugari donijeli zajednički u demokratskoj proceduri. Zadruga posluje kao pravna osoba (tvrtka) koja se i osniva u svrhu lakšeg i učinkovitijeg poslovanja. Zadruge su najbolji primjer društvenog poduzeća koji može zadovoljiti sve kriterije iz strategije. U praksi zadruga može u svojim pravilima definirati sve elemente bitne da bi postali društveni poduzetnici.

Zajednica braniteljskih zadruga uskoro će održati i informativnu radionicu u sklopu projekta „Zajedno smo bolji i jači na tržištu“ upravo na ovu temu „Poveznica zadružnih načela i karakteristika društvenog poduzetništva“ kako bi prikazala važnost osnivanja novih zadruga kao i podržavanja već postojećih, o čemu će pravovremeno na ovu stranicu biti postavljena obavijest.

Projekt „Zajedno smo bolji i jači na tržištu“, UP.02.3.1.03.0021, provodi se na poziv „Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I“ Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Vrijedan je 1.108.497,50 kuna, za što je Zajednica braniteljskih zadruga dobila bespovratna sredstva – u iznosu od 85% projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, dok ga je u iznosu od 15% sufinancirala Republika Hrvatska iz državnog proračuna – i to u sklopu Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.” Provodi se na poziv „Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I“ Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koje je posredničko tijelo razine 1. Posredničko tijelo razine 2 je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.