Činjenica je da 85% stranih gostiju, turista, u ukupnoj masi turističkih posjetitelja, želi kušati i osjetiti autentični proizvod destinacije koju posjećuju. No, samo upoznavanje onih koji među prvima stupaju u kontakt sa stranim gostima, odnosno, turističkih djelatnika i drugih ponuditelja takvih proizvoda (agencija) s potencijalom domaćih eko-proizvođača, nije do sada bilo organizacijski dobro osmišljeno.

Veliki je izazov promijeniti naviku kupaca za kupnju robe u velikim šoping centrima, a posebno kad je u pitanju veleprodaja, distribucijski kanal kojima su se priklonile velike i male hotelske kuće te mnogobrojni restorani. Oni žele ujednačenu (ne)kvalitetu, samo dostatnu i stereotipnu ponudu koju takvi distribucijski kanali jedino mogu jamčiti. Zanimljiv i znakovit je podatak da male tržnice, mjesta koja odišu autentičnim kontinentalnim ili mediteranskim koloritom, nestaju uslijed raznih utjecaja i urbanističkih pritisaka. Današnja slika tržnice ili pazara je takva da kad netko napusti banak, nema velikog interesa da ga netko zamjeni među onim istinskim, autentičnim proizvođačima. To je slika polupraznih tržnica koji postaju mjesto prodaje falše robe i raznih nakupaca sa sumnjivom kvalitetom robe.

Upravo certificiranje proizvođača i sustavno stimuliranje prodaje njihovih proizvoda te otvaranje novih kanala prezentacije i prodaje kao što su internet trgovine,  mogu promijeniti takvu sliku. Današnja slika autohtone gastronomije utemeljene na domaćoj proizvodnji, na kućnom pragu i malim parcelama, ne zahtjeva certifikaciju da bi ona bilo prepoznata. Ipak, ta je priča ograničenog karaktera i dometa. Certificiranjem i otvaranjem prezentacijskih i distribucijskih kanala može se preći na višu razinu, na veliko EU tržište.

To je tržište koje može biti oslonac razvoja ruralnih prostora. Stalno se pozivamo na naš ruralni prostor i njegovo bogatstvo koje je ekološki očuvano kao malo gdje u svijetu. No, što smo konkretno napravili na kako bismo očuvali taj prostor?  Mnogo, jer smo jako malo radili i investirali u ta područja prezentacijskih i distribucijskih kanala.

Državna uprava i lokalna samouprava trebale bi pronaći načine kako zaštititi tradicijske vrijednosti ruralnih sredina i privređivanja kojima teže takvi proizvođači. Bez njih nema tog zavodljivog kolorita mediteranskog i kontinentalnog šušura koji je prijeko potreban da bi naša turistička ponuda bila prepoznatljiva i autentična. Upravo takvim zaključcima teži Zajednica braniteljskih zadruga provodeći projekt pod nazivom „Zajedno smo bolji i jači na tržištu“ (UP.02.3.1.03.0021). Projekt se provodi na poziv „Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I“ Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Među mnogim aktivnostima, u okviru projekta predviđene su radionice i okrugli stolovi u koji se mogu artikulirati i usmjeriti na pravi put od uključenih proizvođačkih zadruga i OPG-a, eko-proizvođača do zainteresiranih turističkih djelatnika. Uvodnom konferencijom i najavom projekta „Zajedno smo bolji i jači na tržištu“, te posebno izradom internet trgovine www. zajednonase.hr, odškrinuli smo vrata puta kojim bi trebali utrti iznalaženje kvalitetnih rješenja, temeljem kojih bi se hrvatski autohtoni, eko proizvodi mogli naći na tržištu i biti dostupni.