Glavni ciljevi analize ankete o društvenom poduzetništvu i mogućnostima društvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj su bili dobivanje informacija o tome koliko je javnost upoznata s društvenim poduzetništvom te uvid u opće mišljenje javnosti o društvenom poduzetništvu te dobivanje uvida u mogućnosti prodaje proizvoda i usluga društvenih poduzetnika na tržištu u Republici Hrvatskoj kako bi se kvalitetno moglo pristupiti razvijanju proizvoda i usluga i njihovoj prodaji.
Anketa je bila namijenjena općoj javnosti (iako se u praksi pokazalo da su anketu u velikom postotku najvjerojatnije ispunile osobe koje su na neki način povezane s društvenim poduzetništvom).
Anketa se sastojala od 35 pitanja, za ispunjavanje je trebalo oko 10 minuta, a dobiveno je 67 odgovora. Anketa je bila anonimna i svi prikupljeni podaci koristili su se u svrhu analiziranja, izvještavanja društvenih poduzetnika i javnosti o rezultatima ankete te u publicističko-znanstvenim radovima Zajednice braniteljskih zadruga, a anketa se dijelila putem društvenih mreža i raznim kontaktima putem e-pošte.

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.do 2020. godine definira ga kao “poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.”Od 67 odgovora na prvo pitanje da li ste već upoznati s društvenim poduzetništvom i da li Vam je jasno što je društveno poduzetništvo 81% ispitanika je odgovorilo da su već čuli za društveno poduzetništvo i da smatraju da je navedena definicija točna.

81% ispitanika pojam “društveno poduzetništvo” smatra primjerenijim od pojma “socijalno poduzetništvo”.

Na pitanje “Kako biste ,po svojoj procjeni, ocijenili zakonske okvire koje omogućavaju razvoj društvenog poduzetništva?” ispitanici nisu u prosjeku dali previsoke ocjene:

64% ispitanika smatra da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno za praćenje i razvoj društvenog poduzetništva.

Gospodarske prilike u Republici Hrvatskoj za razvoj društvenog poduzetništva ispitanici su ocijenili ocjenom od 1-10 na sljedeći način:

Društveno poduzetništvo među ispitanicima je prepoznato kao važan čimbenik za razvoj ruralnih područja i gospodarstva Republike Hrvatske općenito. Čak 99% ispitanika smatra da je društveno poduzetništvo važno u razvoju ruralnih područja, a 96% ispitanika smatra društveno poduzetništvo važnim u razvoju općenitog gospodarstva Republike Hrvatske.

Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja i  obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti, a najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju, a u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.

Na pitanje što su karakteristike društvenih poduzetnika ispitanici su odgovorili na sljedeći način:

Dok su, na pitanje tko su po Vama društveni poduzetnici, ispitanici većim dijelom odgovorili da su to društva i/ili udruge.

Iako su odgovori na prethodno pitanje donijeli razne odgovore na pitanje smatraju li ispitanici da bi društveni poduzetnici trebali biti ravnopravni na tržištu sa „klasičnim“ poduzetnicima čak 74% ih je odgovorilo potvrdno.

Udruživanje društvenih poduzetnika većina ispitanika smatra bitnim za razvijanje poslovanja, a za načine udruživanja ispitanici su imali različite preferencije:

Na pitanje znaju li za primjere uspješnih društvenih poduzetnika u svojoj lokalnoj zajednici ili na državnoj/regionalnoj razini 69% ispitanika je odgovorilo potvrdno i naveli su sljedeće primjere kao uspješne:

• Zadruge i braniteljske zadruge
• Hedona / Konkretno, čokolaterija u KCKŽŽ zapošljava osobe s invaliditetom, ostvaruje tržišnu poziciju i ciljeve te doprinosi razvoju lokalne zajednice x9
• Dio LAG-ova u HR/ LAG Vallis Colapis je udruga koja je već nekoliko godina vodeća u Karlovačkoj županiji u promociji društvenog poduzetništva te izrađuje i provodi projekte za razvoj društvenog poduzetništva x2
• U našoj županiji djeluje već 9 godina izuzetno uspješno društveno poduzeće. Svake godine bilježi rast zaposlenih posebno osoba s invaliditetom. Proizvode uspješno plasiraju na tržište.
• Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec x9
• KopriVITA d.o.o. x2
• Da, postoje neki koji su uspješni u ostvarenju profita i svoje DP misije, ali se puno još treba raditi na tom / Nekoliko socijalnih udruga i zadruga koje zapošljavaju ugrožene skupine, te proizvode vlastiti proizvod ciljem prodajom financiraju svoju održivost
• Provodio projekt vezan za DP. / I sami smo uspješni društveni poduzetnici / Imam suradnju
• Ribarska zadruga Adria iz Tribunja, Udruga Eko Krka iz Knina, ACT Čakovec x2, Ekoteka, SLAP Osijek x2, Panona, Miret, Brlog, UZOR, BRODOTO, Impact Hub, Zvono (Mivaart), Roda, Kalliopi brend, OAZA Joyful Place, BARTOLOMEJ j.d.o.o. koji zapošljava osobe s invaliditetom
• Postoje brojna društvena poduzeća u RH o kojima kroz treninge i edukacije prenosimo informacije sudionicima (Zlatna Greda, Mon Perina iz Bala d.d. (x2) i dr.)
• Svaka zadruga je u osnovi društveni poduzetnik npr PZ Kali, PZ Olib i dr. zadruge koje u RH poslujuviše od 100 godina, zatim udruga koja se bavi održavanjem Dubrovačkih zidina i sl.

Više od polovice ispitanika je odgovorilo potvrdno na pitanje žele li i sami biti društveni poduzetnici.

Društveno odgovorno poslovanje većina ispitanika smatra bitnim i kod kupnje proizvoda ili korištenja usluga 52% njih bi dali prednost proizvodima društvenih poduzetnika nad uslugama i proizvodima „klasičnih“ poduzetnika.

Kod odabira proizvoda ili usluga poduzetnika važnu ulogu kod ispitanika igraju i marketinške kampanje i podupiranje ciljeva aktivnosti društveno odgovornog poduzetnika:

Na pitanje o posjećivanju sajmova i kupnji proizvoda na njima odgovori su bili raznoliki.

Što se tiče kupovine proizvoda društvenih poduzetnika u maloprodajnim trgovinama, supermarketima i slično 62% ispitanika je reklo da su kupili takav proizvod u tom tipu trgovine, a 89% njih smatra takva mjesta primjerenim načinom prodaje proizvoda/usluga društvenih proizvoda. Manji broj ispitanika rekao je kako takvi proizvodi nisu uvijek vidljivi, da njihova dostupnost ovisi o veličini trgovine i da ovisi o tome da li takvi proizvodi  imaju izdvojeno mjesto unutar iste.

Iako čak 92% ispitanika smatra web-shopove primjerenim načinom prodaje proizvoda/usluga društvenih proizvoda tek 37% njih su kupili proizvod ili uslugu društvenih poduzetnika na web-shopu.

Na pitanje biste li otišli na određeno prodajno mjesto upravo zbog toga što tamo možete pronaći proizvode i/ili usluge društvenih poduzetnika 85% ispitanika je odgovorilo potvrdno.

Različiti ispitanici su imali različite prijedloge najboljeg načina prodaje proizvoda i/ili usluga društvenih poduzetnika, a u odabiru prednjače kombinacija različitih načina prodaje i distribucije i prodaje putem interneta .

Društvene mreže su zauzele prvo mjesto u odgovoru na pitanje o najboljem načinu promidžbe proizvoda i/ili usluga društvenih poduzetnika.

Projekte kojima se promovira društveno poduzetništvo i promoviraju poduzetničke aktivnosti većina ispitanika smatra bitnima za razvoj društvenog poduzetništva i samih društvenih poduzetnika.

85% ispitanika bi sudjelovalo na edukacijama i/ili informativnim događajima o društvenom poduzetništvu.

Više od 90% ispitanih već je čulo za društveno poduzetništvo i većina ispitanih prednost daje pojmu „društveno poduzetništvo“. Informiranost opće javnosti o društvenom poduzetništvu je osrednja (ocjena 4,1 na skali od 1 do 10), a zakonski okviri ne pružaju dovoljno dobru pomoć u razvoju društvenog poduzetništva (4,3). Većina ispitanih smatra da bi za društveno poduzetništvo trebalo biti nadležno Ministarstvo gospodarstva, a gospodarske prilike za razvoj društvenog poduzetništva su osrednje (ocjena 4,7), iako je ocjenjeno iznimno važnim za razvoj ruralnih razvoja i općenitog gospodarstva RH, a sami društveni poduzetnici bitnima u zajednici (8,6).

Glavne karakteristike društvenih poduzetnika su upravo ostvarivanje ravnoteže društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja i djelatnost koja doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini. Društveni poduzetnici mogu biti svi oni koji se bave gospodarskom djelatnošću, a ponajviše zadruge i udruge. Glavi dio prihoda su prodaja vlastitih usluga i proizvoda, a većina ispitanika smatra da bi DP trebali biti ravnopravni „klasičnim“ poduzetnicima.

Važnost udruživanja društvenih poduzetnika većina ispitanih smatra bitnim za razvijanje poslovanja, a način ovisi o pojedinoj situaciji i ciljevima poduzetnika (klasteri, partnerstva, zadruge i udruge…). Većina ispitanih znala je za uspješne društvene poduzetnike, a više od polovice žele biti društveni poduzetnici ili su sami već društveni poduzetnici.

Društveno odgovorno poslovanje ocijenjeno je iznimno bitnim (9,1).

Više od polovice ispitanih bi prioritiziralo proizvode društvenih poduzetnika, a gotovo 90%  ispitanih je odabralo proizvod ili uslugu poduzetnika upravo zbog toga što je društveno odgovoran ili htjelo poduprijeti ciljeve i aktivnosti društveno odgovornog poduzetnika.

Gotovo 70% ispitanika u prošlosti je odabralo proizvod isključivo na temelju marketinške kampanje.

Pri posjeti sajmovima, oko 66% ispitanih kupi proizvode, te je više od 70% ispitanih sigurno da je kupilo proizvod ili uslugu DP na sajmu. Više od 80% sajmove smatra primjerenim za DP.

Oko 60% ispitanih kupilo je proizvod DP u trgovini, a 90% ih smatra primjerenim za DP.

Tek 37% ispitanih kupilo je proizvod DP na web-shopu,  unatoč tome što ga 90% smatra primjerenim za DP.

85% ispitanika bi otišlo na određeno prodajno mjesto upravo zbog toga što tamo može pronaći proizvod ili usluge DP.

Većina ispitanih predlaže kombinaciju svih mogućih načina prodaje za društvene poduzetnike, a najbolji način promidžbe su društvene mreže.

Projekti kojima se promovira društveno poduzetništvo i promoviraju poduzetničke aktivnosti ocijenjeni su bitnima za razvoj društvenog poduzetništva i samih društvenih poduzetnika (9,7). 84% sudionika bi sudjelovalo na edukacijama i/ili informativnim događajima o društvenom poduzetništvu.